• hr
  • en

Omiš: Kako su Omišani zamalo pojeli Odiseja?

Zanimljivosti

Kako su Omišani zamalo pojeli Odiseja???

Neki ugledni  stručnjaci za Homerovu Ilijadu i Odiseju smatraju da na Mediteranu ne postoji mjesto koje bolje od Omiša odgovara Homerovom opisu Telepila- zaštićene luke koja se nalazi na ušću rijeke, smještene u kanjonu koji  dolazi gotovo do samog mora. Telepil je bio grad strašnih ljudoždera Lestrigonaca u kojem je Odisej izgubio 11 od svojih 12 brodova i sve ljude na njima. Ako se poznaje važnost položaja Omiša kao raskrižja putova koji su Mediteran povezivali s unutrašnjosti i ako se ima na umu duga gusarska povijest ovoga grada, čije divlje i hrabre stanovnike nijedna vlast sve do Napoleona nije uspjela pripitomiti, onda ova pretpostavka stručnjaka još više dobija na težini. Prema tome, preci današnjih Omišana bili su krvoločni ljudožderi Lestrigonci, što, mora se priznati, i nije baš neka idealna pozivnica za turiste. Međutim, prošlo je već dosta vremana od dolaska Odiseja i Lestrigonci su polako odbacili svoju tamnu stranu i zamijenili je nečim sasvim suprotnim. O tome svjedoče brojni „preživjeli“ turisti koji su posjetili Omiš i ocijenili ga kao grad izuzetno dobrih, gostoljubivih, veselih i raspjevanih ljudi . Čini se da je Odisej došao u turistički posjet Omišu u krivo vrijeme!

Gusarsko gnijezdo

Omiš-danas turistički vrlo zanimljiv i živopisan gradić-nekad je bio pravo gusarsko gnijezdo, strah i trepet mnogima na ovom dijelu Jadrana. Omišani su bili poznati gusari koji su više od dva stoljeća vladali ovim gradom. Napadali su sve okolne primorske gradove, naselja i trgovačke brodove koji bi plovili u blizini. Gusarenje je bilo najbolji i najlakši izvor zarade. Kao dobro organizirana ratna flota s obučenom i naoružanom posadom, predvođeni knezovima Kačićima, a kasnije i Šubićima, napadali su venecijanske, papinske i dubrovačke galije. Sve su to uspijevali zahvaljujući malim, brzim, vrlo pokretljivim brodicama kojima su napadali velike brodove mnogo lošijih manevarskih sposobnosti. Nakon pljačke, s blagom bi brzo pobjegli u prirodnu  zaštitu kanjona rijeke Cetine gdjej bi se izgubili u samo njima znanom smjeru… Sve su to bili povodi za učestale ratove te sklapanje sporazuma koji su često završavali plaćanjem danka Omišanima za mirnu plovidbu kroz njihovo podučje. Ali svaki mir s gusarima bio je kratka vijeka pa su se protiv njih povela čak i dva križarska rata (1221. i 1287. godine). Zbog čestih pljački, stanovnici grada Omiša naglo su se bogatili i moderno uredili svoj grad.

Slava gusarskog grada prestaje uspostavom Napoleonove vlasti 1805. Od tada pa sve do danas, Omiš polako poprima neko sasvim drugačije lice. Omišani-nekad opasni gusari- danas su otvoreni, druželjubivi i raspjevani domaćini u čiju je prošlost teško i povjerovati. Jedini svjedoci nekad burne prošlosti i danas nad gradom stoje i „čuvaju“ ga: tvrđave Mirabela (Peovica) i Starigrad (Fortica), turističke atrakcije grada Omiša. U kanjonu rijeke Cetine, nedaleko od grada, nalazi se i utvrda Slanica. Tijekom ljeta grad organizira vrlo zanimljive i zabavne Gusarske večeri i Gusarsku bitku- repliku pomorske bitke između omiških gusara i venecijanskih brodova, koju dođe gledati veliki broj turista i znatiželjnika.

U zagrljaju planine, rijeke i mora…

Vjerojatno nigdje na Mediteranu nije ostvaren takav veličenstven spoj planine, rijeke i mora iz čijeg je zagrljaja nastao grad Omiš. Nevjerojatno je da je toliko različite ljepote i suprotnosti krajolika spojeno na tako malom prostoru: s jedne strane surove, prijeteći strme i negostoljubive klisure; s druge strane u njihovu podnožju pitoma rijeka Cetina uz koju se pružaju duge živopisne šetnice i koja se tu ulijeva u more; i s treće strane prekrasno bistro more s velikom pješčanom plažom. I planina i rijeka i plaža i more su postali dio grada i s njime čine zaista veličanstvenu cjelinu. Teško je reći odakle se pruža ljepši pogled: s planine na kanjon rijeke Cetine i ušće, s rijeke na bajkovitu zelenu obalu ili s mora na ušće i strme klisure koje zaista neodoljivo podsjećaju na opis Telepila iz Homerove Odiseje. Impozantna kamena vrata kroz koja se Cetina ulijeva u more simbol su ovoga grada. Zahvaljujući tim posebnostima vrlo su popularni brojni avanturistički sportovi poput penjanja, raftinga i brojnih drugih vodenih aktivnosti. Zbog ekološki izrazito čiste prirode eko-turizam u seoskim domaćinstvima također spada u vrlo atraktivnu turističku ponudu. Jedno od najpoznatijih izletišta Omišana kao i brojnih turista su Radmanove mlinice, 6 km udaljene od Omiša, uzvodno kanjonom rijeke Cetine. U ovom slikovitom mjestu, u gustom bajkovitom zelenilu može se uživati na svježem zraku, razgledati autentični mlinovi iz 17. stoljeća koji su u prošlosti koristili snagu vode za mljevenje žita. Danas su Radmanove mlinice uređene kao restoran koji osim mira i ljepote nudi brojne domaće morske i riječne specijalitete.

Omiš- grad izvorne dalmatinske pjesme!

Središte Omiškog kulturnog ljeta pripada Festivalu dalmatinskih klapa, manifestaciji koja postoji još od 1967. Festival dalmatinskih klapa značajno je pridonio njegovanju i popularizaciji kulture tradicionalnog pučkog pjevanja. Klapska pjesma temelji se na a capella pjevanju kojim se stvara posebna atmosfera specifična za Dalmaciju i izražavaju jake emocije koje se često mogu vrlo jasno osjetiti i bez da se razumiju riječi pjesme, o čemu svjedoče brojni duboko zadivljeni strani turisti koji uopće ne razumiju riječi.  Te su pjesme nastajale u narodu i prenosile se dalje generacijama. U sebi sažimaju svu životnu radost i tugu dalmatinskog čovjeka. Ovo je nešto što zaista morate čuti!

Klape koje su na Omiškom festivalu postizale najbolje uspjehe postale su cijenjene diljem Europe na festivalima takve vrste i osvajale brojne međunarodne nagrade. Dalmatinska klapska pjesma uvrštena je u nematerijalnu baštinu UNESCO-a.

O gradu

Omiš je slikoviti primorski gradić od jedva 10 000 stanovnika, smješten na ušću rijeke Cetine. Nalazi se između između dva veća turistička centra-Splita i Makarske. Omiš je grad Festivala dalmatinskih klapa, grad kojim su vladali gusari te grad pored kojeg se razvila drevna Poljička republika-prva takva u Europi. O bogatoj kulturnoj baštini Omiša svjedoče brojni spomenici  iz davnih vremena. O gusarskoj povijesti govore utvrde Mirabela i Fortica. Grad je bio zaštićen s tri strane zidinama, a sjever mu je branila planina. Takvo stanje zadržalo se sve do 19. stoljeća, a kasnije su zidine najvećim dijelom porušene. Samo središte grada čine tipične mediteranske kamene kuće povezane uskim uličicama i trgovima. U gradu se nalazi i nekoliko zanimljivih sakralnih objekata koji datiraju od 10. do 18. stoljeća. Tijekom turističke sezone organiziraju se u Omišu brojna kulturna, zabavna i sportska događanja, a svrha im je poticanje i promicanje tradicije, običaja i etnološkog blaga. Omiško kulturno ljeto, Festival dalmatinskih klapa, Gusarske večeri, Gusarska bitka, folklorne večeri, ribarske večeri, pučke fešte, Plivački maraton, natjecanje u ludim skokovima u more…privlače svake godine veliki broj turista.

Što posjetiti?

–          Radmanove mlinice

–          Utvrde Mirabela i Fortica

–          Stari grad

–          Župska crkva sv. Mihovila

–          Crkva sv. Petra (starohrvatska crkva iz 9. stoljeća)

World Healthies Foods Cruise