• hr
  • en

Kornati: …od suza, zvijezda i daha…

Zanimljivosti

Legenda o nastanku Kornata

Legenda kaže da su Kornati nastali od bijelog stijenja koje je Bogu preostalo pri stvaranju svijeta te ih razbaca i kad vidje što je dobio odluči da ništa ne mijenja. U istinitost te legende uvjerili su se mnogi, među kojima i slavni G.B. Show koji je zanesen ljepotom Kornata zapisao: „Posljednjeg dana stvaranja Bog je poželio okruniti svoje djelo te tako stvorio Kornate od suza, zvijezda i daha.“

 Najrazvedenije otočna skupina na Mediteranu

Nacionalni park Kornati najrazvedenija je otočna skupina na Mediteranu s čak 140 nenaseljenih otoka, otočića i hridi. 89 kornatskih otoka zbog izuzetne ljepote krajolika, netaknute prirode, velike obalne razvedenosti, bogate morske flore i faune proglašeno je 1980. godine Nacionalnim parkom. Danas Kornati nisu stalno naseljeni, ali težečke i ribarske kućice razasute po pitomim uvalama odaju prisustvo njihovih vlasnika. Pretvorene su u restorane i smještajne objekte namijenjene robinzonskom turizmu. Kornati predstavljaju pravi raj za nautičare, ronioce i sve one koji vole uživati u čarima netaknute prirode.

Kornatske krune

Najpoznatiji i najpopularniji fenomen parka su Kornatske krune po kojima je otočje vjerojatno i dobilo ime (lat. corona= kruna). To su bijele okomite litice kornatskih otoka okrenute prema otvorenom moru. Nastale su kao rezultat dugih geoloških proseca u prošlosti ovog terena. Duljina najduže krune iznad razine mora iznosi 1350 m.  Visina najviše krune iznosi 80 m. Podmorski nastavci tih klisura dosežu i do 100 m dubine. Krune su ujedno i stanište nekih rijetkih ptičjih vrsta na Jadranu, poput sivog sokola, morskog vranca i čiope.

Kornatski suhozidi

Pored litica i najrazličitijih oblika pojedinih otoka, zanimljivost Kornata čine i suhozidi. To su stotine metara dugi zidovi  koji se protežu duž cijelog otoka, građeni žuljavim rukama starih težaka od komada stijena. Gradili su ih da bi sačuvali posjed, zaštitili svoj pašnjak te spriječili prijelaz ovaca iz jednog posjeda na drugi. Ukupna dužina svih tih zidova na čitvom otočju iznosi više od 100 kilometara.

Otočje robinzonskog turizma

Danas Kornati nisu stalno naseljeni. Omiljeno su odredište onih sklonijih robinzonskom turizmu. U prošlosti je bilo sasvim drugačije. O nekadašnjem životu na Kornatima svjedoče ilirske gradine i gomile, najstarije građevine na otocima, smještene na uzvišenjima. Primjer toga su ostaci danas potopljene solane te mletački kaštel iz 16. stoljeća. Središte života na ovim otocima nekada je bilo oko polja Tarca na kojemu se nalazi tvrađava Tureta iz 6. stoljeća. Namjena joj je bila štititi i pratiti plovidbu brodova tada nesigurnim Jadranskim morem.

Otočje najzanimljivijeg hodočašća u Hrvatskoj

Na polju Tarca smještena je crkvica Gospe od Tarca- Kraljice Mora. Hodočašće Gospi od Tarca i zavjetna procesija brodovima jedan je od najljepših i najzanimljivijih vjerskih događaja u Hrvatskoj.

Što posjetiti?

  • Ilirske gradine – najstarije građevine na otočju. Nalaze se na otocima Kornatu i Žutu.
  • Utvrda Tureta – nalazi se na otoku Kornatu.
  • Ostaci potopljene solane
  • Mletački kaštel– nalazi se na otočiću Vela Panitula
World Healthies Foods Cruise