• hr
  • en

Otočje Elafiti: Pomorci s Elafita otkrivaju novi svijet!

Zanimljivosti

Pomorci s Elafita otkrivaju Novi svijet:

Hrabri Vice Bune istraživao nepoznate pacifičke otoke!

Vice Bune (1559.-1612.) bio je dubrovački diplomat, pomorski kapetan i najstariji poznati hrvatski istraživač na oceanima u doba velikih zemljopisnih otkrića iz 16. stoljeća. To je vjerojatno i prvi pomorac slavenskog podrijetla koji je istraživao nepoznate pacifičke otoke. Zapisi o njemu postoje u dubrovačkim, španjolskim i talijanskim arhivima.

Rođen je na otoku Lopudu gdje je proveo mladost, a potom se školovao u Dubrovniku. Bio je diplomatski poslanik Dubrovnika na španjolskom kraljevskom dvoru u Madridu za vrijeme Filipa II i Filipa III. Potom je kao pomorski kapetan u španjolskoj službi otputovao do indijske luke Goa koja je bila pod vlašću Španjolaca. Ondje je na dubrovačkom brodu tipa „karaka“ okupio posadu (većina članova bila je iz Dubrovnika!) i odatle krenuo prema Filipinima. Tamo se pripremio za nastavak putovanja prema Pacifiku. Njegova istraživanja do tada slabo poznatog jugozapadnog Pacifika trajala su od 1580. do 1597. Istraživao je nepoznate otoke, posebno u Melaneziji. Zahvaljujući njemu, tamo su došli dubrovački trgovci i s domorocima vršili razmjenu dobara. Zanimljivo je da oni nisu bili agresivni kao ostali kolonijalni osvajači nego su s domorocima uspostavljali prijateljske odnose. Domoroci su od njih preuzeli mnoge hrvatske riječi i upotrebljavali ih svom govoru. Čak su preuzeli i neke nazive otoka, zaljeva i rtova. Pod utjecajem  velikih europskih kolonijalnih osvajača ti nazivi su se prestali upotrebljavati. Ali nakon oslobađanja od kolonijalne vlasti i proglašenja neovisnosti novih otočnih država, stari hrvatski toponimi su vraćeni i danas su u upotrebi. Postoji oko 60 hrvatskih toponima. Mi ćemo spomenuti samo neke:

  • Papua-Nova Gvineja (sjeveroistočna obala i otoci): uvale Buna Milna, susjedni otoci TamaraBoca, Karkar, Seka, Bili, Beli, Kanap, Kriwina, Iwa, Nada.
  • Otočje Bismarck (istočni dio): Siroti, Buka , Jowo, Jame i uvala Torokina.
  • Salamunovi otoci (domorodački Saloma): otoci Owan, Lina, Velakula, Narovo, Uveli, Rendova, Sawo, Mala, Ulowa; vulkanski vrhovi Kula i Kolovrat; otočni rtovi Debeli, Alan, Sokolovi i uvala Voza.
  • Novi Hebridi (danas Vanuatu): otoci Rava, Valun, Mata, Mala, Malakula, Nina, Matas i uvale Marina i Palenta.

Godine 1597. završavaju njegova istraživanja. Vraća se u Španjolsku i započinje svoju diplomatsku karijeru. Godine 1598. putuje u Meksiko, a kratko nakon toga vraća se u Europu, u Belgiju gdje je bio španjolski ambasador. Godine 1600. postaje dubrovački diplomat i putuje u Napulj gdje je ostao u službi sve do svoje smrti  1612. godine.

Prema vlastitoj želji pokopan je na rodnom otoku Lopudu. Tamo je do danas ostao očuvan njegov grob.

 Pomorci s Elafita u Kolumbovoj posadi!

O višestoljetnoj tradiciji i umijeću pomorstva stanovnika Elafita govori podatak da je i glasoviti Kristofor Kolumbo imao povjerenja u vješte pomorce ovoga kraja. Bez dvojbe je izabrao dva člana posade podrijetlom s elafitskog otoka Koločepa i ukrcao ih na svoj brod Santa Mariu. Tako su otkrivanju Novog svijeta pripomogli i naši hrabri sunarodnjaci-dvojica braće Mato i Dominik Kondjević.

Elafitski otok Šipan u Guinessovoj knjizi rekorda!

Elafitski otok Šipan bogat je vinogradima i maslinicima. Uvršten je u Guinessovu knjigu rekorda kao otok s najviše maslina u odnosu na svoju veličinu i broj stanovnika.

Općenito o Elafitima:

Elafiti su otočna skupina južnodalmatinskih otoka smješteni u neposrednoj blizini Dubrovnika. Naziv su dobili prema grčkoj riječi elaphos, što znači jelen, zbog specifičnosti svoga izgleda. Imaju izdužene rtove u obliku jelenjih rogova. Elafitske ili Jelenske otoke pod ovim imenom prvi spominje Plinije Stariji u 1. stoljeću u svome djelu Naturalis Historia. Elafitsko otočje čini osam otoka i pet otočića, ali samo tri su naseljena: Koločep, Šipan i Lopud. Danas su to otoci prekrasne prirode kojima uveliko pogoduje smještaj u blizini Dubrovnika s kojim su dobro povezani brodskim linijama pa su često organizirani izleti na te otoke. Zeleni otoci s mediteranskom vegetacijom, prekrasnim vrtovima, parkovima i plažama privlačni su brojnim turistima pa je turizam najrazvijenija grana gospodarstva uz vinogradarstvo i maslinarstvo.

Koločep

Jedan od stražara dubrovačkog mora i kolijevka hrabrih kapetana i pomoraca je otok Koločep. Najjužniji je i Dubrovniku najbliži naseljeni otok (oko 150 stanovnika). Suptropska vegetacija, borove šume i masline, brojni ostaci stare arhitekture čine ovaj otok izrazito privlačnim. Koločep je jedan od turistički najrazvijenijih otoka dubrovačkog područja i jedno od najdražih izletišta Dubrovčana i njihovih gostiju.

Šipan

Šipan je najveći i najudaljeniji otok Elafitskog arhipelaga, nastanjen još u prapovijesno doba o čemu svjedoče brojni arheološki ostaci. Danas na njemu živi oko 450 stanovnika. Jedan je od bisera dubrovačkog kraja s tihim uvalama, plažama i bujnim zelenilom.

Lopud

Ovo je otok na kojem je rođen Vice Bune (1559.-1612.), najstariji poznati hrvatski istraživač oceana iz doba velikih zemljopisnih otkrića. Tu se nalazi i njegov grob.

Otok Lopud smješten je između Šipana i Koločepa. Poznat je kao otok prekrasnih pješčanih plaža, bambusa i različitih vrsta kaktusa. Bogat je kulturno-povijesnim spomenicima koji svjedoče o tisućljetnoj povijesti ovoga otoka. Posjetiteljima Lopuda je zanimljiv mjesni perivoj iz 19. stoljeća u kojem uz mnogobrojno mediteransko bilje prevladavaju bambusi i različite vrste kaktusa donesene iz cijeloga svijeta.

World Healthies Foods Cruise