• hr
  • en

Dugi otok: Čudesan sklad prirode

Zanimljivosti

Doplovite u uvalu Telašćica-najveću, najsigurniju i najljepšu prirodnu luku na Jadranu!

Uvala Telašćica smještena je u jugoistočnom dijelu Dugog otoka. Zahvaljujući svojoj iznimnoj ljepoti, vrlo vrijednom biljnom i životinjskom svijetu iznad mora i u moru, geološkim i geomorfološkim fenomenima te zanimljivom arheološkom nasljeđu cijela ova uvala zejedno s još 13 otoka i otočića kojima je okružena, proglašena je Parkom prirode 1988. godine . Unutar uvale nalazi se još 6 otočića koji joj daju poseban čar. Ime Telašćica (u srednjem vijeku Tilagus) nastalo je po tome što uvala iz zraka izgleda kao tri spojena jezera (lat. tre lagus).

Područje Parka prirode Telašćica bogato je suprotnostima: tihim i mirnim plažama i položenom obalom s jedne strane i divljim strmim klifovima s druge strane, područje šuma alepskog bora i hrasta crnike s jedne strane, te ogoljelog kamenjara s druge, područje obrađenih polja prekrivenih vinogradima i maslinicima, ali i područje oskudne vegetacije koja prekriva suha stjenovita staništa.

Tri temeljna fenomena predstavljaju osnovna obilježja ovog područja:

  1. jedinstvena uvala Telašćica kao najsigurnija, najljepša i najveća prirodna luka u Jadranskom moru, u kojoj su 25 malih plaža.
  2. Strmci(klifovi) ili takozvane “stene“, koje se uzdižu do 161 metar nad morem i spuštaju se u dubinu do 90 m.
  3. Slano jezero „Mir“ s ljekovitim svojstvima.

Najslikovitiji među otocima je otok Katina, a najneobičniji zasigurno Taljurić. Ukupna površina Parka prirode je 70,50 km2 i to 25,95 km2 na Dugom otoku i susjednim otočićima te 44,55 km2 na moru. U okolini su predivne obrađene livade, a na brežuljcima bogata mediteranska vegetacija s oko 500 biljnih vrsta i jednako bogatom faunom. Podmorski svijet broji preko 300 biljnih i 300 životinjskih vrsta.

O tome da je Telašćica od davnina naseljen kraj svjedoče ostaci rimskih građevina u Maloj Proversi, kao i brojne predromaničke crkvice, među kojima se ističe crkva sv. Ivana u Stivanjem polju, a o tome da su počeci ribarstva u Hrvata započeli baš na ovim obalama svjedoči prvi zapis o ribarstvu s kraja 10. stoljeća. U Parku prirode moguće je roniti na nekoliko atraktivnih mjesta u blizini klifova, te šetati po zanimljivim mjestima, a prekrasan pogled s vidikovca Grpašćak ne smije se propustiti.

Morsko jezero Mir- jedinstveno na hrvatskoj obali!

Jezero “Mir” nalazi se na jugozapadnom dijelu Parka prirode Telašćica. Smjestilo se u uskom dijelu kopna između zaljeva Telašćica i otvorenog mora. Nakon zadnjeg ledenog doba došlo je do podizanja morske razine za otprilike 120 metara pri čemu se krška depresija ispunila morem, koje u nju prodire kroz brojne podzemne mikropukotine, osobito brojne sa sjeverne strane. Izvori mora se lako uočavaju za vrijeme plime. Dužina jezera  je otprilike 900 m, a najveća širina oko 300 m. Najveća dubina je 6 m. Jezero je slano jer je podzemnim kanalima povezano s morem. Salinitet mu je uglavnom viši od okolnog mora zbog isparavanja i zatvorenosti jezera. U jezeru su uočene vrlo male promjene razine vode jer su pukotine koje spajaju jezero s morem male propusnosti.  Obala je najvećim dijelom niska i stjenovita, s brojnim škrapama, dok se samo na krajnjem SZ dijelu mogu uočiti manje akumulacije pijeska.Temperaturne amplitude u jezeru znatno su izražene (ljeti do 33ºC, a zimi do 5ºC) pa je ljeti toplije od okolnog mora, a zimi hladnije što je posljedica njegove plitkoće.  Jezero ima i svoja ljekovita svojstva zbog visoke temperature koju postiže ljeti pa se kupanje u njemu preporučuje reumatičarima.

Klifovi

S južne strane uvale Telašćica uzdižu se okomite hridi u najistaknutije klifove na Jadranskom moru – poznate dugootočke “stene”. Dosežu visinu i do 161 m i s njih puca prekrasan pogled. Najveće dubine dosižu do 85m. Ovo područje bogato je zanimljivim biljnim i životinjskim svijetom te se uz stijene mogu promatrati dupini. Na samim stijenama pod morem žive različiti koralji, uključujući i danas već prorijeđene crvene koralje. Stijene su zanimljive i iznad mora jer na strmim liticama rastu brojne endemske vrste.

Je li to plutajuća kuhinjska daska ili otok???

Ovaj neobičan otočić zapravo je mala kamena ploča s promjerom oko 60 m, visine svega oko 3 m. Izgrađen je od horizontalno uslojenog vapnenca čije su gornje slojeve raznijeli valovi. Iz daljine izgleda kao ravna ploha, visoka svega oko 3 m te nalikuje okrugloj i ravnoj dasci kakve se upotrebljavaju u kuhinji i na brodovima pa su ga moreplovci u mletačkom dijalektu nazvali “tagliero”, po čemu je nastao deminutiv taljurić. Za nevremena je sva hrid u morskoj pjeni pa na njoj nema vegetacije. Geološka zanimljivost na otoku je špilja bez svoda nastala otapanjem ili urušavanjem svoda u geološkoj prošlosti.

100 000 žumanjaka za najviši svjetionik na Jadranu!

mpozantni svjetionik nalazi se na sjeverozapadnom rtu Dugog otoka, u blizini mjesta Veli rat. Izgrađen je 1849. godine, visok je 42 metra i danas je najviši svjetionik na Jadranu. Po vedrom vremenu vidljiv je s udaljenosti od 18 milja. Svoju upečatljivost duguje žutoj fasadi, u koju je, prema usmenoj predaju, utrošeno 100 000 žumanjaka. U dvorištu svjetionika je kapelica sv. Nikole, sve traženije mjesto za organizaciju romantičnih vjenčanja, a svjetionik nudi i apartmanski smještaj.

Plaža Sakarun- otočka ljepotica

Plaža Sakarun jedna je od najpoznatijih plaža ne samo na Dugom otoku nego i u cijelom zadarskom području. Svoju reputaciju stekla je bjelinom pijeska i čistoćom mora, a okružena je borovom šumom koja ljeti pruža dobrodošlu hladovinu. Duga je oko 800 metara, a na 250 metara od obale dubina je 3,5 metara, što znači da je prostor za kupanje iznimno velik i plitak, te pogodan čak i za malu djecu.

U društvu dupina i magaraca

Park prirode Telašćica utočište je napuštenih otočkih magaraca koji tu slobodno šeću. Magarac u Dalmaciji predstavlja važan dio tradicije i običaja jer se u prošlosti koristio kao tovarna životinja, posebno na nepristupačnim terenima i bio je pravo blago za svako domaćinstvo, čak mnogo više nego automobil danas. Razvojem moderne tehnologije koja olakšava svakodnevni život, magarac sve više gubi na važnosti i ljudi ga danas vrlo rijetko koriste. Zbog toga se magarci vrlo često napuštaju i dolazi do problema njihova zbrinjavanja. Ali ne i u Telašćici, gdje su oni dobro zbrinuti i slobodno se kreću, družeći se vrlo rado s posjetiteljima, pogotovo onima koji će im donijeti neku mrkvu ili salatu.

Osim magaraca, u uvali Telašćica svoj siguran stan našli su i dupini iz porodice Dobrih dupina. Procjenjuje se da u jadranu živi oko 200 jedinki ove vrste i oni su u Hrvatskoj zaštićena vrsta. Tako posjetitelji ponekad imaju nesvakidašnju priliku uživati u njihovu društvu. Bilo u društvu magaraca ili pak dupina-u Parku prirode Telašćica nikad niste sami!

O Dugom otoku

Dugi otok, otok specifičnosti i kontrasta, najveći je otok u skupini sjevernodalmatinskih otoka. Dug je oko 45 km, širok imeđu 1 i 4 km, vrlo razvedene obale na oba svoja kraja. Obalu Dugog otoka prema otvorenom moru karakteriziraju vrlo oštre suprotnosti. Zapadna je obala strma i visoka dok se na jugoistočnoj strani mogu naći mirne uvale s mnoštvom otočića i s velikom pješčanom plažom. Jugoistočni dio otoka proglašen je Parkom prirode, a sjeverozapadni dio, kao jedan od vrlo privlačnih i zanimljivih područja proglašen je Značajnim hrvatskim pejzažem. Na otoku se nalazi 12 naselja, (najveće je Sali) u kojima ukupno živi oko 1500 stanovnika. Sva otočka mjesta međusobno su prometno jako dobro povezana, kao i sam otok s ostalim dijelovima kopna. Stanovnici Dugog otoka od davnina su poznati ribari, vinogradari i maslinari pa je u zaštićene krajolike Hrvatske uvršteno i Saljsko polje, kultivirani prostor s maslinikom površine 240 ha. U posljednje vrijeme stanovnici se bave i turizmom u kojem se posjetiteljima nudi mnoštvo atraktivnih sadržaja.

World Healthies Foods Cruise