• hr
  • en

Dubrovnik: Raj na zemlji!

ZANIMLJIVOSTI

„Oni koji traže raj na zemlji trebaju doći i vidjeti Dubrovnik!“ (G.B.Shaw)

„Oni koji traže raj na zemlji trebaju doći i vidjeti Dubrovnik!“-zapisao je to poznati irski pisac G.B. Shaw nakon svog posjeta ovom čuvenom gradu 1929. godine, očaran njegovom ljepotom, veličanstvenošću, skladom i svim onim što Dubrovnik čini tako jedinstvenim i posebnim u svjetskim razmjerima. Ovaj mali grad, smješten na samom jugu Hrvatske, zvijezda je naslovnica mnogih uglednih svjetskih časopisa i ponosno nosi titulu jednog od najljepših gradova svijeta. Zbog toga privlači brojne ugledne turiste: glumce, glazbenike i druge umjetnike, članove kraljevskih obitelji, svjetske jet settere…Nekad je bio grad-država, nadaleko poznata Dubrovačka republika, uz Veneciju najsnažnije jadransko središte. Danas, sa statusom jedne od najprivlačnijih turističkih destinacija Mediterana, na jedinstven način spaja staro i novo: višestoljetnu povijest i dinamičnost modernog europskog grada. Ovaj biser hrvatskog Jadrana uvršten je u UNESCO-ov popis svjetske baštine 1979. godine, čemu svjedoči veliki broj zaštićenih povijesnih građevina. Povijesni grad Dubrovnik  okružen je gradskim zidinama dugačkim 2 km, s brojnim utvrdama i kulama koje su ga štitile od nasrtaja različitih neprijatelja tijekom povijesti. Unutar zidina nastale su mnoge impresivne građevine (palače, crkve, samostani, spomenici) po kojima je nadaleko poznat. Šetnja zidinama zaista je izniman doživljaj koji se ne smije propustiti.

Blizina brojnih veličanstvenih otoka (Lokrum, Elafiti, Mljet, Korčula),  čarobni pejzaži i vidici od kojih zastaje dah, iznimno očuvana priroda u koju je prekrasno uklopljena tradicionalna mediteranska arhitektura-čine ovaj grad jednom od najatraktivnijih svjetskih destinacija. Stoga, posjetite Dubrovnik i postanite jedan od mnogih koji će potvrditi izreku slavnog G. B. Shawa.

Legendarni Bono Vox recitirao na hrvatskom jeziku stihove velikog dubrovačkog pjesnika Ivana Gundulića!

Na koncertu grupe U2 održanom u Zagrebu 2009. godine legendarni Bono Vox recitirao je na hrvatskom jeziku stihove velikog dubrovačkog pjesnika Ivana Gundulića „O lijepa, o draga, o slatka slobodo…“ iz njegove čuvene Himne o slobodi. Stihovi slavnog Gundulića poslužili su mu kao moto za pjesmu „Miss Sarajevo, koju je otpjevao 1997. na nezaboravnom koncertu u duetu s veličanstvenim Lucianom Pavarottijem.

Sloboda (Libertas) iznad svega!!!

U Dubrovačkoj republici sloboda se smatrala jednom od najvećih životnih vrijednosti. Zbog toga je na njenoj čuvenoj zastavi velikim slovima bilo ispisano LIBERTAS (SLOBODA). U prilog tome svjedoči i podatak da je Dubrovačka Republika prva u Europi donijela odluku o ukidanju ropstva i uvela zabranu prijevoza robova 1416. godine.

Sloboda je opjevana diljem Dubrovnika. Tako na tvrđavi Lovrijenac na kamenu piše latinski natpis koji u prijevodu glasi: „Sloboda se ne prodaje za svo zlato!“

Mnogim književnicima bila je glavna tema. Veliki barokni pjesnik Ivan Gundulić (1589.-1638.) opjevao ju je u svojoj poznatoj „Himni slobodi“ u pastoralnoj drami „Dubravka“:

„ O lijepa, o draga, o slatka slobodo.

Dar u kom sva blaga višnji nam Bog je do.

Uzroče istini od naše sve slave,

Uresu jedini od ove Dubrave.

Sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi,

Ne mogu bit plata tvoj čistoj ljepoti!“

Ovi stihovi bit će kasnije poticaj mnogima. Prilikom otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara diže se zastava uz pjesmu „Himna o slobodi“, a Bono Vox (iz grupe U2) recitirao ih je na humanitarnom koncertu u Sarajevu 1997. godine, a poslije i u Zagrebu 2009.

Dubrovnik-poznato europsko kulturno središte (često se naziva i grad-muzej)

Više od tisuću godina njegove povijesti učinile su Dubrovnik europskim kulturnim središtem. U početku malena zajednica, grad ubrzo doživljava procvat i postaje sjedištem neovisne Dubrovačke Republike koja je prestala dolaskom Napoleona. Republika je ubrzo ovladala umijećem pomorstva te po jakoj floti postala pravi rival Mlečanima. Zahvaljujući pomorstvu razvija se i trgovina pa moć Dubrovačke Republike jača, što se najviše ogleda u kulturnom i društvenom životu. Dubrovnik tijekom renesanse i baroka postaje središte kulture na hrvatskom prostoru. Književnost, umjetnost i znanost cvjetaju. U tim razdobljima nastaju najveća i najpoznatija djela onih autora koji su svoj ugled i slavu stekli i izvan granica Dubrovačke Republike (Marin Držić, Ruđer Bošković, Ivan Gundulić). Koliko su hrvatski pisci devetnaestog stoljeća bili očarani ljepotom duha Dubrovačke Republike govori podatak da je jezik dubrovačkih pisaca izabran za standardni hrvatski jezik. O napretku i razvijenoj svijesti dubrovčana svjedoče još mnogi podaci zabilježeni u kronikama grada i Republike. Dubrovačka Republika poznata je tako po jednom od prvih srednjovjekovnih sustava kanalizacije (1296.) koji je i danas u upotrebi. Prva karantena u svijetu nastala je upravo u Dubrovniku (1377.). Dubrovnik ima treću ljekarnu u Europi koja djeluje od 1317. do danas. Prvi je donio uredbu o ukidanju ropstva u Europi (1416.). Dubrovački pomorski Zakon o osiguranju najstariji je na svijetu (1568.). Kao najzanimljivije, Dubrovačka Republika prva je država na svijetu koja je priznala SAD 1783. godine i tako potaknula druge države na priznavanje…Zar je ovo malo?

Povijest je prisutna u cijelome gradu koji je istovremeno muzej i pozornica na kojoj se susreću kulturno nasljeđe i suvremeni život. Povijesnu jezgru krase monumentalne zidinesačuvane u prvobitnom obliku i otvorene za posjetitelje kao najveća atrakcija Dubrovnika. Kula Minčeta, tvrđava svetog Ivana, tvrđave Lovrijenac, Bokar, Revelin i Sveti Luka, Knežev dvor, Franjevački samostan, crkva svetog Vlaha-zaštitnika grada, Orlandov stup…samo su dio povijesnih svjedoka koje traba vidjeti, i duh nekih starih vremena ponovno će oživjeti…

Čuvena festa svetog Vlaha-UNESCO-ova nematerijalna svjetska baština!

Festa svetog Vlaha , zaštitnika grada, UNESCO-ova je nematerijalna svjetska baština čovječanstva (od 1.9. 2009.). Temelji se na legendi o ukazanju svetog Vlaha koji je pomogao dubrovčanima obraniti grad od Mlečana. Štovanje sveca zaštitnika ostalo je kroz burna vremena nepromijenjeno. Neprekidno traje od 972. godine do danas. Dan svetog Vlaha (3. veljače) bio je blagdan svih stanovnika Dubrovačke republike pa je tako uvedena Sloboština svetog Vlaha za sve kažnjenike i zatvorenike, koji su taj dan mogli slobodno slaviti. Slavilo se s crkvenim zastavama u narodnoj nošnji. Tako je i danas. Ljudi se dugo i temeljito pripremaju za ovu svečanost. Festa svetog Vlaha slavlje je religioznosti i ljudske krativnosti: od narodnih običaja, pjesama, plesova, tradicionalnih gastro-delicija do tradicionalnog oružja. Ljepota je to dubrovačkog duha-njegove prošlosti i sadašnjosti.

Dubrovačke ljetne igre-najugledniji hrvatski festival!

Dubrovačke ljetne igre najstariji su i najugledniji hrvatski festival. U jedinstvenom ambijentu (ulicama, trgovima, drevnim gradskim zidinama) ovog ponosnog grada (u vremenu od 10.7. do 25.8.) održavaju se brojne glazbene, dramske i plesne priredbe. Dubrovačke ljetne igre iz godine u godinu ugošćuju poznata imena svjetske elite skladatelja, solista, orkestara i dramskih umjetnika.

Dubrovačka Republika-velika pomorska sila!

  • Dubrovački pomorski Zakon o osiguranju iz 1568. godine, najstariji je takav zakon na svijetu.
  • Pomorska flota Dubrovačke Republike u 16. stoljeću brojala je oko 40 000 pomoraca i više od 180 velikih brodova. Bila je među najjačima na Mediteranu.
  • Termin „dubrovačka lađa“ (argosy) javlja se i u Shakespeareovim djelima
  • Dubrovnik je u 15. stoljeću  bio jedan od najvećih europskih gradova s oko 40 000 stanovnika
  • Dubrovački pomorci, osim po Mediteranu, plovili su i do obala Sjeverne Amerike gdje su neki od njih i ostali živjeti s lokalnim stanovništvom.

Dubrovačka lađa u djelima Shakespearea!

Slavni Dubrovnik nije mogao zaobići ni veliki Shakespeare, pa tako u svojim djelima „Mletački trgovac“ i „Ukroćena goropadnica“ koristi termin „argosy“ , u prijevodu dubrovačka lađa. Inače, taj je termin nastao u Engleskoj zbog divljenja lučkih radnika pri ulasku takvih velikih trgovačkih brodova u luku.

Kako je Dubrovnik pomogao SAD-u?

Dubrovačka Republika prva je država na svijetu koja je priznala SAD 1783. godine. Potaknute time, ostale države svijeta slijedile su njezin primjer.

Ropstvu najprije odzvonilo u Dubrovniku!

Dubrovačka Republika donijela je zakon o ukidanju ropstva 1416. godine i po tome je bila prva u Europi. Tim činom potvrdila je svoju odanost idealu slobode i humanosti.

Rikard I Lavljeg Srca u Dubrovniku!

Da oluja i nevrijeme ne moraju uvijek biti loši, svjedoči priča o engleskom kralju Rikardu I Lavljeg Srca i njegovu brodolomu kraj Dubrovnika na otočiću Lokrumu. Stari engleski i dubrovački kroničari bilježe dolazak kralja u Dubrovnik 1192. godine. Rikard I, putujući u domovinu na mletačkoj lađi, vraćajući se iz Trećeg križarskog rata, zapao je u strahovitu oluju. Zavjetovao se Bogorodici ako se spasi sagradit će dvije crkve njoj u čast: prvu na kopnu na koje stupi nogom, drugu u Engleskoj. Brod se uspio dokopati otočića Lokruma pred Dubrovnikom. Čim su doznali za to, dubrovčani su poslali svoje predstavnike s molbom kralju da izmijeni svoj zavjet: umjesto na Lokrumu, crkvu neka sagradi u Dubrovniku. Uslišavši molbu dubrovčana, Rikard I je dao izgraditi crkvu u Dubrovniku. Sagrađena je tako crkva Velike Gospe koja je uništena u potresu 1667. godine. Na njenom mjestu nalazi se danas dubrovačka katedrala. Rikardu I  je omilio Dubrovnik te se zadržao neko vrijeme. Njegovo lavlje srce bilo je raznježeno gostoprimstvom domaćina i ljepotom grada. Čak je napustio mletački brod i otplovio na dubrovačkom jedrenjaku koji je zasigurno više odgovarao njegovom kraljevskom ukusu i potrebama.

Agatha Christie na medenom mjesecu u Dubrovniku!

Slavna Agatha Christie svoj drugi medeni mjesec provela je u Dubrovniku i Splitu. Nije slučajno odabrala baš ova dva grada.

Kupanje s pogledom na Zidine

Mnogi turistički časopisi proglasili su plažu ispod gradskih zidina jednom od najljepših u Europi. Kupanje s pogledom na zidine, koje su prekrasan ostatak prošlih vremena, jedinstven je doživljaj.

Arboretum Trsteno-najstariji na svijetu!

Arboretum Trsteno u blizini Dubrovnika nastao je u 15. stoljeću i najstariji je arboretum na svijetu! Pravi je primjer renesansnog parka sa zanimljivim i egzotičnim biljkama. Najstarije dvije platane stare su više od 400 godina. U bujno zelenilo lijepo su uklopljene staze za šetnju.

ŠTO POSJETITI?

–          Veličanstvene dubrovačke  zidine-predstavljaju jedan od najboljih zaštitnih sustava u Europi. Njihova ukupna dužina iznosi 1940 metara. Građene su od 13. do 17. stoljeća. Okružuju stari dio grada s četiri kule: Minčeta, Bokar, Sveti Ivan i Revelin. U kulama se danas održavaju kulturne manifestacije i koncerti, a kula Minčeta često je mjesto održavanja vjenčanja.

–          Tvrđava Lovrijenac-poznata je kao Gibraltar Dubrovnika, nalazi se na hridi izvan zidina, 37 metara iznad razine mora. Povijesni je simbol otpora Mletačkoj Republici. Lovrijenac je trokutastog oblika, dva mosta vode u tvrđavu, a iznad ulaznih vrata u kamenu je uklesano „Sloboda se ne prodaje ni za sva blaga svijeta!“. U Lovrijencu se danas održavaju dramske predstave. Jedna od najpoznatijih je Shakespearov Hamlet.

–          Orlandov stup-najstarija sačuvana javna skulptura u Dubrovniku. Podizanje stupa povezano je s legendom o junaku Rolandu (Orlandu), nećaku Karla Velikog, koji je pomogao Dubrovniku u borbi protiv Saracena. Stup je podignut u 15. stoljeću kao simbol slobode i državne neovisnosti. I danas se za vrijeme održavanja Dubrovačkih ljetnih igara na Orlandov stup vješa zastava s natpisom „LIBERTAS“ (Sloboda).

–          Crkva svetog Vlaha-crkva sveca zaštitnika Dubrovnika nalazi se na glavnom trgu. Kip svetog Vlaha, koji drži maketu grada, preživio je veliki potres i požar.

–          Palača Sponza-za vrijeme Dubrovačke Republike imala je razne funkcije: carinarnica, banka, škola. Na trgu pred Sponzom svake se godine otvaraju Dubrovačke ljetne igre.

–          Knežev dvor-sjedište Vlade i stan kneza, najviše političke funkcije u Dubrovačkoj Republici. Danas se Knežev dvor koristi kao izložbeni prostor slika starih majstora i za održavanje koncerata klasične glazbe.

–          Franjevački samostan- u muzeju Franjevačkog samostana nalazi se inventar treće najstarije ljekarne u Europi.

–          Stradun-glavna ulica (šetnica) u Dubrovniku. Doček Nove godine na Stradunu događaj je zahvaljujući kojem se Dubrovnik u posljednjih desetak godina svrstava među najatraktivnija svjetska odredišta.

World Healthies Foods Cruise